Slaba pismenost svjetskog stanovništva (također i Slovenaca) danas je zabrinjavajuća. 8. rujna svake godine obilježavamo međunarodni dan pismenosti, stoga je prikladno da tom danu posvetimo i današnji članak.
Što je pismenost?
Izraz pismenost označava sposobnost pojedinca za čitanje, pisanje i razumijevanje svakodnevnih poruka.
Broj pojedinaca koji su polupismeni ili nepismeni danas je u razvijenom dijelu svijeta još uvijek veliki problem. Biti pismen više nije status prestiža, ne znači više biti privilegiran i obrazovan, jer je to već nužno za pojedinčev društveni opstanak.
Poznajemo više vrsta pismenosti. To su:
- Osnovna pismenost (znam slova i znam zapisati svoje ime)
- Funkcionalna pismenost (znam pisati i čitati. Te sposobnosti znam koristiti u svakodnevnom životu – primjerice pročitati telefonski broj određene osobe iz telefonskog imenika)
- Matematička pismenost (poznajem brojeve i znam izvesti osnovne matematičke operacije – zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje)
- Računalna pismenost (sposoban sam koristiti računalo i poznajem osnovne računalne tehnologije)
- Kulturna pismenost (poznajem osnovnu kulturu okruženja u koje sam uključen)
Pismenost u Sloveniji
U međunarodnom OECD istraživanju iz 2016. godine, gdje su testirali odraslo stanovništvo starosti između 16 i 65 godina, Slovenija se u usporedbi s drugim razvijenim državama na sva tri promatrana područja iskazala vrlo loše. Kako u tekstualnim vještinama i matematičkim vještinama, tako i u sposobnostima rješavanja problema i kompetentnom reagiranju u digitalnom okruženju postigli smo ispodprosječne rezultate. Oni pokazuju da svaki četvrti odrasli Slovenac posjeduje vrlo slabe matematičke, tekstualne i digitalne vještine.
Osim Slovenije sudjelovale su još 32 razvijene države, među njima 20 europskih država i pridružene članice – SAD, Japan, Singapur, Kanada, Južna Koreja, Izrael, Indonezija i nekoliko ostalih.
Tekstualne vještine su naša najslabija točka
Slovenija se najlošije iskazala na području sposobnosti čitanja, razumijevanja i rada s tekstovima. Na najvišu razinu, koja označava visoku vještinu čitanja, razumijevanja te sintetiziranja dužih i kompleksnih tekstova, u Sloveniji se svrstalo svega 5,6% ispitanika. U drugim državama sudionicama prosjek je bio gotovo dvostruko viši – 10,6%.
Na treću razinu kod nas se svrstalo 31,2% odraslih, a u drugim državama prosječno 35,4%. Možda najzabrinjavajući podatak je da je prvu razinu u Sloveniji dosegnula dobra četvrtina ispitanika (u državama OECD-a prosječno 18,9%). Ispod prve razine svrstalo se čak 25,8% ispitanika (u drugim državama 22,7%). Na području tekstualne pismenosti od 500 bodova postigli smo 256 bodova – 14 bodova manje od OECD prosjeka.
Nešto bolje, ali još uvijek ispodprosječno, iskazali smo se na području numeričkih te matematičkih vještina. Na najvišu razinu u Sloveniji se svrstalo 8,6% odraslih (OECD prosjek je iznosio 11,3%). Na treću razinu u Sloveniji se svrstalo 30,8% ispitanika (u državama OECD-a prosječno 31,8%). U matematičkoj vještini ukupno smo postigli 258 bodova ili 6 bodova manje od prosjeka.
Jedan od pet odraslih nema niti osnovne digitalne vještine, što kod Recosija pokušavamo poboljšati
Na području rješavanja problema u "tehnološki bogatom okruženju", kako glasi prijevod slovenskih stručnjaka, prema podacima istraživanja u Sloveniji čak 18,4% odraslih nema niti osnovne digitalne vještine. U državama OECD-a takvih je ljudi prosječno 14,6%.
Na prvu, osnovnu razinu ili ispod nje ukupno se svrstalo 49,2% ispitanih stanovnika Slovenije. U OECD-u taj postotak je iznosio 42,9%. Na prvu razinu svrstali su se oni koji su znali koristiti široko dostupne aplikacije, kao što su e-poruke ili internetske tražilice te znali rješavati probleme koji su zahtijevali samo nekoliko klikova. 6,3% ispitanih je i te testove rješavalo samo na papiru, jer računalo ne koriste.
Nalazi istraživanja
U velikom, reprezentativnom uzorku koji je odgovarao sastavu stanovništva prema spolu, starosti, obrazovanju i drugim važnim čimbenicima, sudjelovalo je 200 tisuća ljudi. U Sloveniji je u anketi sudjelovalo 5332 ljudi, a provedene su 2014. godine. Ankete su anketari obavljali i na domovima ispitanika, istraživanje je kod nas vodio Andragoški centar Slovenije. Sudjelovale su i ljubljansko sveučilište te Statistički ured RS.
Anketama su dobili i brojne podatke o korištenju navedenih vještina na radnom mjestu, o sudjelovanju u obrazovanju i osposobljavanju odraslih, jezičnoj i socijalnoj pozadini ispitanika, uključenosti u tržište rada... između ostalog istraživanje je trebalo utvrditi imaju li osobe s boljim vještinama bolji posao i bolji život.
Rezultati međunarodnog istraživanja PIAAC 2016 (Programme for the International Assessment of Adult Competencies) trebali su državama sudionicama omogućiti uvid u one vještine odnosno kompetencije stanovništva koje su nužno potrebne za djelovanje suvremenih, visokotehnoloških gospodarskih i društvenih sustava. Budući da obrazovanju odraslih Slovenija unatoč stalnim upozorenjima stručnjaka već desetljećima ne posvećuje dovoljnu pozornost, rezultati nisu vrlo iznenađujući. Godine 1998. se u sličnom, ali manje ambicioznom međunarodnom istraživanju pismenosti odraslih Slovenija naime svrstala na sam rep.
VAŠ RECOSI
Pogledajte naš izbor akcijskih proizvoda: POVEZNICA