Kada sportaši ovogodišnjih Olimpijskih igara stupe na postolje i s blagim naklonom stave medalju oko vrata, na umu će im prvenstveno biti ekstaza što su dospjeli među najbolje svjetske sportaše u danoj disciplini. Ljudi koji stoje iza tokijskog projekta izrade medalja bit će pak pri pogledu na to sretni što su uspjeli ispuniti svoju viziju u pogledu stvaranja tih medalja. Sastavni element olimpijskih medalja za igre u Tokiju 2020. su naime rabljeni elektronički uređaji.
Projekt izrade medalja koje se ove godine dodjeljuju na igrama u Tokiju naime je reciklirao stare elektroničke uređaje, kao što su pametni telefoni i prijenosna računala. Za stanovnike Japana to je bila jedinstvena prilika da postanu dio igara.
"Kampanja je javnost pozvala da za provedbu projekta donira svoje zastarjele elektroničke uređaje", rekla je za DW glasnogovornica igara u Tokiju 2020., Hitomi Kamizawa. "Zahvalni smo svima na sudjelovanju." Projekt je iskoristio činjenicu da se svake godine diljem svijeta putem elektroničkih uređaja odbaci barem milijardu eura vrijednih metala, kao što su zlato i srebro. Velika zahvala za to ide ljudima koji svoje uređaje jednostavno ilegalno odlože, nepropisno odbace ili spale, umjesto da osiguraju njihovo pravilno prikupljanje i recikliranje.
U Japanu su dvije godine nastojali prikupiti dovoljno recikliranog materijala za izradu približno 5000 brončanih, srebrnih i zlatnih medalja za Olimpijske igre u Tokiju. Do 90% japanskih gradova i sela sudjelovalo je osnivanjem mjesta za prikupljanje donacija, gdje su stotine tisuća japanskih državljana darovale svoje stare elektroničke uređaje. Do kraja kampanje na takav su način prikupili čak 78,985 tona elektroničkih uređaja, uključujući više od 7 milijuna telefona.
U kampanji recikliranja proizvedeno je 32 kilograma zlata, 4100 kilograma srebra i 2700 kilograma bronce. Sve od gotovo 80 tona malih električnih uređaja, kao što su stari telefoni i prijenosna računala, rekla je Kamizawa.
Iako se takvi napori za recikliranje često čine jednostavnima, u projektu su morali sudjelovati svi – vlada, tisuće općina, tvrtke, škole i druge lokalne zajednice.
Jedna od glavnih uključenih tvrtki bila je skupina Renet Japan, čija se poslovna filozofija vrti oko trajne ekonomije. "Pokret za gospodarenje otpadom za projekt izrade medalja razvili smo u suradnji s brojnim zainteresiranim stranama, od japanske vlade do lokalnih zajednica", rekao je za DW Toshio Kamakura, direktor Renet Japan Group.
Kada je projekt započeo u travnju 2017., u njemu je sudjelovalo samo oko 600 općina. Do kraja projekta u ožujku 2019. ta se brojka povećala na više od 1.600. Radilo se o masovnoj kampanji za odnose s javnošću i postavljena su mjesta za prikupljanje kako bi ljudi lakše dali svoj doprinos, rekao je Kamakura.
Prikupljanje rabljenih uređaja bio je tek prvi korak. Nakon postupka demontaže, pridobivanja i pročišćavanja od strane izvođača, reciklirani materijal je zatim oblikovan po konceptu Junichija Kawnishija – dizajn koji je pobijedio 400 drugih prijava na natjecanju u Tokiju 2020.
Dok će Japanci biti prvi koji će sve olimpijske medalje izraditi od recikliranog materijala, ideja nije nova. Na Olimpijskim igrama u Riju 2016. bilo je 30% srebra za izradu zlatnih i srebrnih medalja dobiveno iz recikliranih materijala, kao što su automobilski dijelovi i zrcalne površine.
Ako pogledamo pariške igre 2024. godine, gdje su društvene promjene i zaštita okoliša među glavnim temama, postoji nada da će projekt izrade medalja za Tokio 2020. predstavljati presedan.
Što se tiče okolišnog aspekta, Kamakura smatra da treba nastaviti s osiguravanjem održivog materijalnog koncepta kružnog gospodarstva.
Godine 2019. bilo je diljem svijeta proizvedeno rekordnih 53,6 milijuna tona (Mt) ili 7,3 kilograma po osobi elektroničkog otpada – što odgovara 350 kruzera veličine Queen Mary 2. Riječ je o najbrže rastućoj količini kućanskog otpada u svijetu. E-otpad se u posljednjih pet godina zbog rastuće potražnje za elektroničkim uređajima povećao za više od petine, uglavnom zbog kratkih životnih ciklusa i malo mogućnosti za popravak.
Manje od petine ostataka se na kraju propisno prikupi i reciklira, što predstavlja ozbiljan rizik za okoliš i zdravlje. Lijepo je vidjeti da sve više ljudi pokušava nešto učiniti po tom pitanju.
I u Recosiju imamo slične ciljeve u pogledu uspostave kružnog gospodarstva. Obnovljena računala su održiv i garantiran koncept ponovne uporabe koji elektroničkim uređajima omogućuje novi život i time pridonosi smanjenju količine elektroničkog otpada.