Tehnologija je postala neraskidivo isprepletena sa svakim aspektom našeg života, no pritom svake godine nastaje i nekoliko milijuna tona elektroničkog otpada.
U tvrtki Electrocycling GmbH u Njemačkoj, jednom od najvećih centara za reciklažu e-otpada u Europi, zaposlenicima su se pri rukovanju takvim materijalima i dobivanju vrijednih sirovina pridružili roboti koje pokreće umjetna inteligencija, izvještava Europska komisija.
Litijske baterije: požarna prijetnja i tehnički izazov
Postrojenje je opremljeno brojnim strojevima za obradu više od 88.000 tona e-otpada godišnje, no unatoč tome više od polovice zaposlenih i dalje ručno priprema uređaje – sortira ih i uklanja baterije.
»Elektroničkih uređaja ima sve više, postaju manji, i gotovo svi sadrže litijske baterije – neke su trajno ugrađene, zalemljene ili čak zalijepljene,« objasnio je Hannes Fröhlich, direktor tvrtke Electrocycling.
Litijske baterije predstavljaju veliku opasnost od požara i jedna su od glavnih prepreka u ovom sektoru. Kad bi roboti trebali obavljati te zamorne zadatke, morali bi se stalno ažurirati kako bi pratili brze promjene u dizajnu uređaja – što je vremenski i financijski zahtjevno.
Robotski sustav koji uči i prilagođava se
Kao odgovor na taj izazov, međunarodni istraživački tim u sklopu projekta ReconCycle, koji financira EU, razvio je robotski sustav koji se može samostalno prilagođavati raznolikosti e-otpada.
Roboti su posebno obučeni za uklanjanje baterija iz detektora dima i toplinskih brojila – proizvoda koje često mijenjamo i koji stoga često završe među otpadom.
Uz pomoć naprednog softvera koji se temelji na umjetnoj inteligenciji, sustav se automatski prilagođava različitim zadacima. Mekane, čovjekolike ruke omogućuju mu iznimno precizno rukovanje materijalima.
Međutim, važno je naglasiti da su takvi postupci koji zahtijevaju veliku količinu podataka i energetski intenzivni te mogu predstavljati pritisak na resurse poput struje i vode, koji se koriste za napajanje i hlađenje podatkovnih centara.
E-otpad: neiskorišteni izvor sirovina
Elektronički otpad postaje sve veća globalna briga, kako ističe i Izvješće o globalnom praćenju e-otpada za 2024. godinu. U 2022. godini proizvedeno je približno 62 milijuna tona e-otpada, a do 2030. godine očekuje se rast te brojke za 32% – na 90 milijuna tona. Godine 2022. pravilno je prikupljeno ili reciklirano manje od 23% tog otpada, što znači da je 62 milijarde dolara vrijednih sirovina završilo na odlagalištima i onečišćavalo okoliš.
»Ljudi moraju shvatiti da to nije samo otpad, već i sirovina koju moramo reciklirati i zadržati u optjecaju – kako zbog gospodarske učinkovitosti tako i zbog smanjenja emisija CO₂«, naglasio je Fröhlich.
Tvrtka Electrocycling uspijeva iz e-otpada kao sirovine izdvojiti približno 80% materijala – između ostalog željezo, cink, zlato, srebro i paladij, ukupno oko 35 različitih sirovina.
Ti se materijali mogu ponovno uključiti u proizvodne procese, što smanjuje potrebu za rudarenjem i stvara kružnije gospodarstvo koje pomaže u ublažavanju ekoloških izazova. Osim toga, uključivanje prilagodljivih robota poboljšava i uvjete rada za zaposlenike, jer se oni mogu posvetiti važnijim i manje rutinskim zadacima.
Zaključak
Uključivanjem umjetne inteligencije i naprednih robotskih sustava reciklaža e-otpada postaje učinkovitija, sigurnija i više usmjerena na kružno gospodarstvo. Primjer tvrtke Electrocycling pokazuje kako se inovacijama može značajno povećati iskorištenje vrijednih sirovina uz istovremeno poboljšanje radnih uvjeta.
U vremenu kada količine e-otpada rastu brže nego ikad prije, ključno je da ih ne tretiramo samo kao teret, već kao vrijedan resurs koji treba zadržati u optjecaju.
Takvi tehnološki iskoraci važan su korak prema održivoj budućnosti – budućnosti u kojoj će se svaki komad elektronike tretirati ne kao kraj, već kao početak novog životnog ciklusa.
VAŠ RECOSI