Naša sve veća ovisnost o tehnologiji, kako kod kuće tako i na poslu, osvijetlila je problem elektroničkog otpada. On obuhvaća odbačene elektroničke uređaje, kao što su računala, prijenosna računala, pametni telefoni, televizori, računalni poslužitelji, medicinska oprema i igraće konzole.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, do kraja ovog desetljeća količina elektroničkog otpada mogla bi dosegnuti čak 5 milijuna tona. To je otprilike 1000 puta više nego što je stvoreno 2023. godine.
Razvoj umjetne inteligencije (UI) dodatno će pridonijeti tom problemu, jer UI zahtijeva veliku računalnu snagu i pohranu. To će uzrokovati bržu zamjenu poslužitelja u podatkovnim centrima koji podržavaju rad tih sustava.
Utjecaj na ciljeve održivosti
Elektronički otpad sadrži otrovne i opasne tvari, poput žive, koje predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i okoliš. Elektronički otpad među najbrže je rastućim vrstama krutog otpada u svijetu; svake godine bude odbačeno više od 5 milijardi mobilnih telefona, upozorava forum WEEE (Waste Electrical and Electronic Equipment).
Godine 2022. količina elektroničkog otpada dosegla je rekordnih 62 milijuna tona, što je 82% više nego 2010. godine. Međutim, manje od 20% tog otpada je formalno reciklirano.
Energetski aspekti i utjecaji na okoliš
Podatkovni centri i mreže troše više od 1% svjetske energije i uzrokuju 0,6% svjetskih emisija ugljika. Prema prognozama, do 2030. godine potrošnja energije za UI narast će s 4% na 12% ukupne današnje potrošnje energije.
Zadovoljavanje tih potreba moglo bi zahtijevati više od 500 milijardi EUR ulaganja u infrastrukturu podatkovnih centara. Velike tehnološke tvrtke već traže nova rješenja, poput upotrebe nuklearne energije, kako bi zadovoljile taj rast potrošnje energije.
Otrovne tvari u elektroničkoj opremi mogu onečistiti tlo i vodu. Na nekim područjima otpad čak spaljuju kako bi iz njega izvukli vrijedne materijale, što uzrokuje zagađenje zraka. I formalni postupci recikliranja zahtjevni su zbog opasnih materijala.
Zdravstveni i gospodarski rizici
Elektronički otpad sadrži kemikalije koje mogu uzrokovati rak, kao što su policiklički aromatski ugljikovodici (PAH). Izloženost tom otpadu povezana je s niskom porođajnom težinom novorođenčadi i reproduktivnim problemima kod odraslih. Djeca su posebno ranjiva jer otrovne tvari utječu na njihov razvoj.
I gospodarski su učinci značajni. Troškovi zbrinjavanja otpada će rasti, a zbog niskog udjela recikliranja gube se vrijedni materijali poput zlata, platine i drugih ključnih sirovina.
Put do rješenja: Kružno gospodarstvo i zelene inovacije
Istraživanje u Nature predlaže kružno gospodarstvo kao rješenje. To znači da materijale i proizvode zadržavamo u upotrebi što je dulje moguće i time sprječavamo nastanak otpada. Među mogućim rješenjima su produljenje životnog vijeka poslužitelja, ponovna upotreba komponenti, optimizacija rada UI-ja te poboljšanje učinkovitosti računalnih čipova.
I ekološki prihvatljiv dizajn proizvoda može donijeti koristi. To uključuje upotrebu biorazgradivih dijelova, zamjenu otrovnih komponenti manje štetnima te produljenje životnog vijeka proizvoda.
Važnost osviještenosti i uloga politike
Ključno je promijeniti kulturu potrošnje – umjesto da uređaje brzo odbacujemo, moramo razmisliti trebamo li ih doista. Doniranje rabljenih uređaja i upotreba certificiranih centara za recikliranje mogu pomoći u smanjenju količine otpada.
Vlade imaju važnu ulogu u oblikovanju politika i standarda za prikupljanje i recikliranje elektroničkog otpada. Ulaganja u inovativne tehnologije recikliranja nužna su za poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti postupaka.
Iako će elektroničkog otpada uvijek biti, ključno je učiniti sve što je moguće kako bismo smanjili njegovu količinu i ublažili njegov utjecaj. To će biti ključno za zaštitu okoliša, gospodarstva i našeg zdravlja.